3 Lukić, P.B., Gorunović, S.M., 2001., Farmakognozija. Univerzitet u Beogradu, Farmaceutski fakultet Marković, S. 2005: Fitoaromaterapija. Centar Cedrus, Zagreb Marquard, R., Kroth, E. (Hrsg.) 2002: Anbau und Qualitätsanforderung ausgewählter Arzneipflanzen. AgriMedia, Bergen/Dumme Mc Hoy, P., Westland, P. 1998: Die Kräuteribel. Könemann, Kölln; 53 Mc Vicar, J. Der grosse Kräuterführer. Karl Müller Verlag, Erlangen Mulas, M. i Mulas, G. 2005: Cultivar Selection from Rosemary (Rosmarinus officinalis L.) Spontanneous Population in the Mediterranean Area. Acta Hort. 676, Pahlow, M. 1999: Das grosse Buch der Heilpflanzen. Bechtermünz Verlag, Augsburg Seitz, P. 1993: Küchen- und Duftkräuter. Kosmos, Stuttgart Šilješ, I., Grozdanić, Đ., Grgesina, I. 1992: Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja. Školska knjiga, Zagreb Tawfik, A. A., Read, P. E., Cuppett, S. L. 1992: Effect of some nutritional factors on monoterpene synthesis in Rosemarinus officinalis cultured in vitro. Acta Hort. 319, Toplak Galle, K.2001: Hrvatsko ljekovito bilje. Mozaik knjiga, Zagreb Toplak-Galle, K. 2005: Domaće ljekovito bilje. Mozaik knjiga, Zagreb Upson, T., Andrews, S. 2004: The genus Lavandula. Timber Press 3
4 Definicija ljekovitog bilja Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije u ljekovito bilje se ubrajaju one biljne vrste koje u jednom ili više organa sadrže biološki aktivne tvari, a koje se mogu primjeniti u terapijama ili predstavljaju predstupanj tj. sirovinu za kemijsko-farmaceutske sinteze. Aromatičnim biljem se smatraju one vrste koje sadrže jednu ili više aktivnih tvari posebnog mirisa ili okusa, a koriste se za spravljanje mirisa, kozmetičkih proizvoda, napitaka i aroma za živežne namirnice. Obje skupine biljnih vrsta bioaktivne tvari stvaraju specifičnom sintezom. U preradi se upotrebljavaju samo oni dijelovi biljke koji sadrže aktivnu tvar (list, plod, cvijet, korjen, stabljika). Droge su tvari biljnog podrijetla koje služe terapiranju ljudia a mogu biti cvjetovi, listovi i dr. koji u sušenom i usitnjenom obliku dolaze na tržište i služe terapiranju ljudi. Droge mogu biti oficinalne i neoficinalne. Za oficinalne droge su kriteriji kvalitete definirani u farmakopejama ili ljekopisima. Neoficinalne droge se ne nalaze u farmakopejama. Obično se radi o drogama koje nisu dovoljno istražene u smislu kemijskog sastava ali i nedovoljno istraženog učinka. Droge se obavezno obilježavaju latinskim imenima. Naziv droge se sastoji od imena biljke i biljnog dijela kojeg koristimo u medicinske svrhe (Kuštrak, 2005.). Važeće su državne farmakopeje i Europska farmakopeja. Farmakopeje su od značaja i za uzgajivače aromatičnog i ljekovitog bilja jer u njima pronalaze opise oficinalnih droga, sadržaje poželjnih bioaktivnih tvari, minimalne zahtjeve za kvalitetom kao i maksimalno opterećenje različitim nepoželjnim tvarima i primjesama. Vrste droga Slijedeći biljni dijelovi nalaze se u obliku biljnih droga u farmakopejama: Flos (cvijet, cvat) osušeni pojedinačni cvjetovi ili cvati (npr. Flos Malve, cvjet sljeza). Kod pojedinih biljaka se koriste samo tučak pa se droga naziva npr. stigma ili stigmata kao npr. kod šafrana (Crocus) Croci stigma Folium (list) osušeni listovi (npr. Folium Menthae, list paprene metvice) 4
ljekovito bilje knjige pdf download
8 -nedostatak vode reducira sadržaj eteričnih ulja -navodnjavanje u fazi cvjetanja smanjuje sadržaj eteričnih ulja -gustoća sjetve i ishrana (gnojidba) djeluje na eterična ulja -različiti dijelovi biljke sadrže različite količine eteričnih ulja (tako bazalni cvjetovi melise ili matičnjaka) sadrže više eteričnih ulja nego mladi listovi -sadržaj eteričnih ulja ovisi o fazi razvoja biljke. Po pravilu biljke sadrže kratko prije cvjetanja tj. na početku faze cvjetanja najviše eteričnih ulja. -veliki gubici eteričnih ulja nastaju pri nepravilno izvedenoj berbi i sušenju. Pri berbi i sušenju dostižu gubici i do 2/3 sadržaja eteričnih ulja. -sastav eteričnih ulja se mijenja tijekom vegetacije. Tako na primjer sadržaj karvona u kopru je u generativnoj fazi viši nego u vegetativnoj fazi. Sa prelaskom u generativnu fazu se povišuje sadržaj karvona a smanjuje se sadržaj anetofurona koji dominira u vegetativnoj fazi. Herba kopra je bogatija anetofuronom, sjeme je siromašno anetofuronom ali je bogato karvonom. Sadržaj eteričnog ulja je različit i u različitim sortama. Tako se sadržaj linaloola u lavandi razlikuje u pojedinim sortama između 6-50 %. Kemotipovi eteričnih ulja ili kemijske rase Kod samoniklog ljekovitog bilja uočene su tzv. kemijske rase eteričnog ulja. Kemotip ili kemijska rasa eteričnog ulja govori o kemijskom tipu eterčnog ulja tj. o njegovom sastavu. Tako npr. kod kamilice se navode slijedeći kemotipovi: azulensko (u njemu dominira sastojak azulen), pseudoazulensko, bisabololsko i pseudobisabololsko eterično ulje. Sam naziv kemotipa se formira prema sastojku koji dominira u eteričnom ulju. Kemotipovi se javljaju u porodicama Lamiaceae i Apiaceae. Tako razlikujemo kod ružmarina kamforski, borneolski, cineolski i verbenonski kemotip eteričnog ulja. Kod majčine dušice (Thymus vulgaris L.) je otkriveno sedam kemotipova. Kemotipovi su zabilježeni i kod peršina, celera i pastrnaka. Kod peršina razlikujemo apiolski, miristicinski i aliltetrametoksibenzolski tip. Poznavanje kemotipa eteričnog ulja je od velike važnosti zbog primjene u terapijama. Gorke tvari U ovu skupinu spadaju tvari različite kemijske strukture kojima je zajednička karakteristika gorki ukus. 8
11 Zahtjevi za kvalitetom aromatičnog i ljekovitog bilja ovise o cilju uzgoja. Kod uzgoja bilja za prehrambenu industriju-za začine su zahtjevi za kvalitetom određeni u ZAKON O HRANI - NN 46/07 Ovim se Zakonom uređuje temelj za osiguranje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i interesa potrošača u vezi s hranom, uzimajući u obzir posebice razlike u opskrbi hranom, uključujući tradicionalne proizvode, pritom osiguravajući učinkovito funkcioniranje tržišta. Ovaj Zakon utvrđuje osnovna načela i odgovornosti, utvrđuje znanstvenu osnovu, učinkovite organizacijske strukture i postupke koji podupiru donošenje odluka u vezi sa zdravstvenom ispravnošću hrane i hrane za životinje. U smislu ovoga Zakona hrana je svaka tvar ili proizvod prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je konzumaciji ili se može opravdano očekivati da će ga ljudi konzumirati. Pojam hrane uključuje i piće, žvakaću gumu i bilo koju drugu tvar, uključujući vodu, koja se namjerno ugrađuje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili obrade. (NN 46/07).. Ako se aromatično i ljekovito bilje proizvodi za farmaceutsku industriju onda su zahtjevi za kvalitetom definirane u FARMAKOPEJAMA.. U MONOGRAFIJAMA BILJAKA je opisan izgled, sastav, čistoća, identitet i minimalni sadržaj bioaktivnih tvari. Pri tome je određen i način utvrđivanja tj. metode za ispitivanje kvalitete aromatičnog i ljekovitog bilja. Da bi uzgojili aromatično i ljekovito bilje visoke kvalitete koja će zadovoljiti zahtjeve farmaceutske industrije preporučuje se uzgoj prema pravilnicima o prihvatljivoj tj. dobroj praksi uzgoja aromatičnog i ljekovitog bilja (GAP). Sa cjelokupnom dokumentacijom o uzgoju se na tržištu ostavlja dojam serioznosti tj. ozbiljnosti i temeljitosti uzgajivača, a postižu se i više cijene. Kod prehrambene industrije se kontrola kvalitete koncentrira na sadržaj teških metala i ostataka pesticida kao i mikrobiološko opterećenje. Karakteristike vanjske kvalitete Identitet Kao prva karakterisitka kvalitete je utvrđivanje identiteta droge koja se prepoznaje po izgledu droge, utvrđivanje specifičnih karakteristika biljke (npr. mikroskopski) kao oblik dlačica na 11
13 Za proizvodnju lijekova je ovo odlučujuća karakteristika kvalitete, zahtjevi su viši i stroži. Prehrambena industrija ima zahtjeve prema identitetu, izgledu, boji, ukusu i jačini začinskog djelovanja. Farmakopeje diktiraju minimalne količine sastojaka glavnih komponenti ali i količine pratećih tvari. Zagađenja životinjskog porijekla Ostaci izmeta domaćih i drugih životinja (ostaci stajskog gnojiva ili gnojnice), izmeti ptica, perje peradi, larve insekata ali i vidljivi tragovi štetnika na listovima treba izbjegavati i svoditi na najmanju moguću mjeru jer kroz njih moguće mikrobiološko zagađenje droge. Mikrobiološko zagađenje droge Aromatično i ljekovito bilje skoro uvjek sadrži mikroorganizme u različitim količinama. Radi se najčešće o površnoj kontaminaciji aerobnim sporama i plijesnima. Droga se inficira najčešće preko kontakta sa zemljom. U zemlji se nalaze spora i 10 4 gljivica u 1 g zemlje. Znači da droga koja kod berbe tj. košenja dolazi u kontakt sa zemljom kao što je bosiljak, mažuran, timijan često sadrže više mikroorganizama. Ostaci pesticida Što se tiče pesticida i njihove primjene treba smanjiti na najmanju moguću mjeru. Pogotovo u primjeni droge za spravljanje lijekova se vodi briga o sadržaju ostataka pesticida kojih je najbolje ne imati ni u tragovima. Prirodno i umjetno radioaktivno zračenje Poslije kavarije u atomskoj centrali u Černobilu god. u Ukraini je uzgojeno bilje bilo kontaminirano cezijem i stroncijem, regionalno u jako različitom omjeru. Od tada se opterećenje smanjilo ali se od tada kontrole radioaktivnog zračenja droge za proizvodnju lijekova u razvijenim zemljama standardno provodi. Toksični mikroelementi Pogotovo se kontrolira sadržaj kadmija, olova i žive kao izuzetno otrovnih teških metala. Kadmij se akumulira u ljudskom organizmu pogotovo u bubrezima. Opterećenje organizma čovjeka teškim metalima odlazi na prvom mjestu kroz redovitu ishranu ali i konzumiranjem aromatičnog i ljekovitog bilja. U zadnje vrijeme se pokazala istraživanja da vrste sa širokim listovima (povrće, ljekovito bilje i dr.) mogu sadržati znatne količine olova. Olovo koje se deponira na listovima aromatičnog i 13
2ff7e9595c
Comments